CCCP - Ministar Dobrović: Spalionica otpada u Zagrebu, PlominC i TE Ploče - za njih nema argumenata

Novosti: Vijesti

Okrugli stol o klimatskim promjenama
Ministar Dobrović: Spalionica otpada u Zagrebu, PlominC i TE Ploče - za njih nema argumenata

Na okruglom stolu koji je moderirao tehnički koordinator “Hrvatskog panela za klimatske promjene” ekološki aktivist Vjeran Piršić sudjelovali su, među inima i veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Michèle Boccoz, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec. Program okruglog stola bio je: “Koji su rezultati nedavno završene COP 21 konferencije o klimatskim promj

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović izjavio je u subotu kako je posve logično i za očekivati da će nova energetska strategija odustati od izgradnje termoelektrane na ugljen Plomin C.

“Hrvatska treba napraviti novu energetsku strategiju. Dakle, ova aktualna iz 2009. predviđa velike kapacitete na uvozni ugljen. To se jako teško ili nikako uklapa u nove energetske politike Europske unije tako da posve je logično i za očekivati da će nova energetska strategija odustati od takvog objekta”, rekao je Dobrović upitan od novinara je li istina da se odustaje od projekta Plomin C i da smo takve signale dobili iz Europske komisije.

Upitan je li u tom smjeru dobio signale iz Bruxellesa, Dobrović je rekao da se ne radi o signalima. “Iz Bruxellesa je stigla samo obavijest da će se pokrenuti istraga u pogledu državnih dotacija tom tipu energije”, rekao je.

“Stav je da treba hitno napraviti novu energetsku strategiju, jer je stara strategija iz 2009. godine predvidjela velike kapacitete termoelektrana na ugljen. Dakle, s obzirom da imamo novu europsku energetsku politiku sa snažnim ciljevima u pogledu povećanja obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i smanjenje emisije, onda se objekti tipa Plomin C jako teško u to uklapaju. Međutim, odgovore na to mora dati energetska strategija i ja se ne bih sada usudio reći da to apsolutno pada, ali svi argumenti za sada ne idu u prilog tome da će se taj objekt izgraditi”, objasnio je ministar Dobrović.

Upitan može li se onda s današnjim danom reći da je priča o gradnji termoelektana na ugljen Plomin C te u Pločama definitivno završena, Dobrović je rekao da on to ne može “ovako reći iz rukava”.

“Dakle, to moraju reći ljudi koji će napraviti energetsku strategiju ali može se očekivati da se to jako teško može uklopiti jer je uvozni ugljen i ekonomski neodrživ projekt, dakle, mi nemamo svoje ugljenokope, a druga je stvar da je i po emisijama i CO2 i drugih zagađivala to vrlo problematičan projekt”, istaknuo je Dobrović.

Upitan što je će biti sa japanskom tvrtkom Marubeni koja je pobjedila na natječaju za izgradnju Plomina C te pregovorima s tom tvrtkom, Dobrović je istaknuo kako on ne zna u kojoj je fazi pregovor i je li tu postoje neke obveze. “Međutim, i da postoje (obveze) to je neusporedivo sa štetom koja bi se stvorila da se takav objekt gradi jer je to i ekonomski, a ne samo ekološki, neodrživ sustav”, rekao je ministar Dobrović u subotu u Hrvatskom novinarskom društvu gdje je sudjelovao na okruglom stolu o klimatskim promjenama.

Dobrović: Inzistirat ćemo na provedbi svih zakonskih propisa glede zaštite Jadrana

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović poručio je u subotu da će inizistirati na provedbi svih zakonskih propisa u podgledu poštivanja standarda zaštita okoliša, a smatra da Hrvatska ne bi trebala plaćati penale ako odustane od istraživanja ugljikovodika u Jadranu.

“Što se tiče istraživanja ugljikovodika prva faza tog natječaja je prošla i sada se treba Hrvatska odrediti u pogledu prihvaćanja tih ponuda. Ono što ja mogu reći je da ćemo inzistirati na provedbi svih zakonskih propisa, u pogledu poštivanja standarda zaštite okoliša. Dakle, za ta pojedina polja će kandidati ako budu zanteresirani da potpišu ugovor biti obvezni proći svu proceduru”, rekao je ministar Dobrović upitan što će biti sa istraživanjem ugljikovodika u Jadranu.
Upitan hoće li Hrvatska morati plaćati penale ako odustane od tog bušenja u Jadranu, Dobrović je kazao kako ne bi rekao da bi takav tijek događaj iziskivao plaćanje penala.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode također je izvijestilo kako je u sklopu prekograničnog postupka strateške procjene za Program istraživanja i proizvodnje ugljikovodika u podmorju Crne Gore raspisalo javnu raspravu koja će trajati do 23. veljače. Ministarstvo poziva zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o tom programu, a prijedloge, mišljenja i primjedbe mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu Ministarstva.
Novinari su ministra Dobrovića pitali i kada će biti gotova studija opravdanosti preseljenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode i njegovih institucija u neboder ZagrebTower, a Dobrović je rekao da će biti gotova uskoro. “Sasvim sigurno to nećemo odlagati, jer nam je to zadatak”, rekao je.
“Radi se o ekonomskoj analizi. Radi se o dva pravna subjekta među kojima postoji ugovor o podzakupu. Dakle, nije stvar jednostavna. Postoje uštede u pogledu objedinjavanja svih institucija u jednu kuću. Trebamo sve uzeti u obzir, tako da stvar nije posve jednostavna. Postoje i kazne u slučaju privremenog prekida ugovora. Dakle, sve moramo uzeti u obzir”, rekao je Dobrović u Hrvatskom novinarskom društvu gdje je sudjelovao na okruglom stolu o klimatskim promjenama.

Dobrović: Pariški sporazum poticaj okretanju prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama

Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović u subotu je na okruglom stolu o klimatskim promjenama, prvom javnom događaju na kojem je sudjelovao od kada je preuzeo dužnost, poručio kako Pariški sporazum treba biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama, a to je i prilika za rješavanje dijela gospodarsko-socijalnih problema, poput nezaposlenosti i negativnih trendova u gospodarstvu.

Dobrović je rekao kako Pariški sporazum koji je usvojen u prosincu prošle godine utvrđuje obveze smanjenja, odnosno ograničavanja emisija stakleničkih plinova za sve države svijeta i primjenjivat će se od 2020. godine. Ocijenio je kako je riječ “o povijesnoj prekretnici u jačanju globalnog zajedništva i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika i otporno na klimatske promjene”.
“Hrvatska po stanovniku godišnje ima 6,3 tone emisija CO2 – po čemu smo na europskom dnu – Europska unija ima 9,3 tone, a SAD oko 20 tona, ali je ranjiva na klimatske promjene, kao i sve ostale države svijeta”, istaknuo je Dobrović te dodao kako se Pariškim sporazumom Hrvatska obvezala provoditi mjere u okviru EU obveza.
“S obzirom na to da članice EU svoje obveze provode zajednički, EU je za potrebe Pariškog sporazuma dostavila svoj zajednički cilj kojim se države članice obvezuju smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. zajedno za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine”, rekao je.
Istaknuo je kako se u svijetu događaju velike promjene čiji je cilj ublažiti posljedice klimatskih promjena i okrenuti se prema održivom i niskougljičnom razvoju, a te promjene uvelike će utjecati i na budućnost Hrvatske koja se u zaštiti okoliša suočava s velikim izazovima.
Ministar Dobrović najavio je da Ministarstvo intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprječavanje daljnjih klimatskih promjena, te da je Hrvatska među prvim zemljama u EU koja radi Niskougljičnu strategiju. Ona se izrađuje u suradnji s brojnim znanstveno-istraživačkim institucijama te u skladu s obvezama Pariškog sporazuma koji nam, kako je rekao, treba biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama.
Dobrović je objasnio kako Niskougljična strategija treba pomoći hrvatskom gospodarstvu da krene putem stabilnog i održivog rasta. “Omogućit će da Hrvatska gospodarski rast ostvari uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije te da postanemo društvo bazirano na zelenim tehnologijama”, poručio je ministar.
Najavio je i izradu Strategije prilagodbe na klimatske promjene koja se planira dovršiti do konca 2017. godine.
“Klima je zajedničko dobro, a sporazum u Parizu doista ide za tim da se cijelom svijetu nametne velika odgovornost koju bi trebali imati pogotovo najveći zagađivači prirode. Stoga mi vrlo radosno sudjelujemo u ovom projektu i mislimo da Hrvatska može dati svoj doprinos”, poručio je ministar Dobrović. Objasnio je kako Hrvatska ima relativno nisku emisiju stakleničkih plinova, međutim svejedno može doprinijeti ukupnom sniženju jer ima veliki prostor za povećanje održivosti našeg društva kroz energetski i prometni sektor, u poljoprivredi, gospodarenju otpadom i tako dalje.
Na okruglom stolu koji je moderirao tehnički koordinator “Hrvatskog panela za klimatske promjene” ekološki aktivist Vjeran Piršić sudjelovali su, među inima i veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Michèle Boccoz, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec. Program okruglog stola bio je: “Koji su rezultati nedavno završene COP 21 konferencije o klimatskim promjenama i koja su očekivanja od Republike Hrvatske u vezi toga?”.
Nazočni na okruglom stolu u punoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva pozdravili su ministra Dobrovića velikim pljeskom, nakon što ga je pohvalnim riječima predstavio ekološki aktivist Vjeran Piršić.

Izvor: narod.hr/h

Prezentacije sa okruglog stola

Za komentiranje trebate biti prijavljeni. Prijavite se ili se registrirajte kao novi član.

Molimo Vas da ne šaljete neprimjerene komentare.

Ovaj tekst još nije komentiran. Budi prvi.